CBD je kratica za kanabidiol. To je drugi najčešći aktivni sastojak kanabisa (marihuane).
Kanabinoidi su aktivni spojevi koji se luče u trihome cvijeća konoplje. Ove male, ali moćne molekule su odgovorne za dijetalna sredstva povezana s konopljom i pojavljuju se u različitim koncentracijama. Od preko 85 prirodno prisutnih kanabinoida za koje znamo da postoje, najzastupljeniji psihoaktivni spoj odavno je skrenuo pažnju s drugih korisnih kanabinoida konoplje.
Drugi najzastupljeniji kanabinoid je kanabidiol ili CBD:
ne-psihoaktivni, vrlo koristan spoj. CBD se pojavljuje u prosjeku u koncentracijama od 1-4% u industrijskoj konoplji i nedavno je zainteresirao istraživače i potrošače diljem svijeta svojim zdravim prehrambenim dobrobitima.
Kanabinoidi su aktivni spojevi koje proizvode sve biljke kanabisa. Oni su odgovorni za većinu zdravstvenih koristi kanabisa. Kanabinoidi koji se nalaze u biljkama tehnički se nazivaju fitokanabinoidi. Fitokanabinoidi oponašaju spojeve koje nazivamo endokanabinoidi koje prirodno proizvode svi sisavci.
- Fitokanabinoidi – kanabinoidi koje proizvode biljke
- Endokanabinoidi – kanabinoidi koje proizvodi ljudsko tijelo
Ostali kanabinoidi pronađeni u PCR konoplji uključuju kanabikromen (CBC) i kanabigerol (CBG).Kanabikromen (CBC) je treći najčešći kanabinoid u kanabisu. Kao i CBD, kanabikromen je ne-psihoaktivan. Kanabigerol (CBG) se proizvodi rano u ciklusu rasta konoplje. Vjeruje se da i CBC i CBG imaju slična svojstva kao CBD.
Endokanabinoidi, koji se prirodno proizvode u našim tijelima, signalne su molekule. Tehnički se nazivaju neurotransmiteri. Hormoni su poznatiji tip neurotransmitera.
Veliki broj neurotransmitera proizvodi živčani sustav kao odgovor na različita zdravstvena stanja i faktore okoline. Oni su u interakciji s receptorima koji se nalaze na površini stanica kroz naša tijela.Njihov je zadatak uputiti stanicu da prilagodi svoje aktivnosti. To može uključivati promjenu načina na koji stanice reagiraju na druge neurotransmitore.
Da bismo ilustrirali kako neurotransmiteri rade, upotrijebimo analogiju.
Mozak se ne povezuje sa svakom stanicom u vašem tijelu, baš kao što se prometni djelatnici ne mogu izravno povezati sa svakim automobilom na cesti kako bi mogli uputiti pojedinačne vozače kako se ponašati u svakoj prometnoj situaciji. Kako bismo upravljali prometom, implementiramo prometne signale. To su znakovi ulica, semafori, linije na cesti i tako dalje. Saobraćajni signali obavještavaju vozače gdje ne mogu putovati, kada bi trebali prestati i kada bi trebali ići, kako brzo se smiju kretati i tako dalje.
Neki od tih signala mogu osjetiti što se događa u okolišu, primjerice kada automobil dođe do semafora. Senzor aktivira kontroler, uzrokujući promjenu svjetla, čime se mijenja ponašanje vozača koji se približavaju tom raskrižju.
Na isti način, živčani sustav vašeg tijela povezuje se s raznim senzorima kako bi pratili svaki sustav u vašem tijelu. Signale iz tih senzora dekodiraju mozak i živčani sustav. Ako se utvrdi da je sustav izašao iz ravnoteže, živčani sustav proizvodi neurotransmitere, koji putuju kroz krvotok i interagiraju s receptorima na stanicama, navodeći ih da prilagode svoje ponašanje.
Humani endokanabinoidni sustav (ECS)
Sada kada razumijemo kako neurotransmiteri rade kako bi prilagodili našu staničnu aktivnost, pogledajmo ulogu kanabinoida i njihovu ulogu u održavanju homeostaze – stanja ravnoteže u tijelu.
Ljudski endokanabinoidni sustav (ECS) ima dvije komponente. Prvi su endokanabinoidni receptori koji se nalaze na površini stanica u cijelom tijelu. Drugi su sami endokanabinoidi koji su u interakciji s tim receptorima.
Na primjer, poznato je da CBD oponaša signalizirajuću molekulu nazvanu anandamid. Anandamid je odgovoran za proizvodnju i unos serotonina. Serotonin se često naziva “molekulom blaženstva” jer su razine serotonina u tijelu izravno povezane s raspoloženjem. Serotonin je neurotransmiter koji je odgovoran za “trkačku visinu”. Razine serotonina često su niske kod osoba koje pate od depresije i tjeskobe. Pokazalo se da dopuna s CBD povećava razinu serotonina.
Endokanabinoidni sustav je golem i dalekosežan. Regulira široku lepezu tjelesnih funkcija, od regulacije apetita do spavanja, raspoloženja, metabolizma, imunološkog odgovora, životnog vijeka stanica i još mnogo toga. To je razlog zbog kojeg se čini da CBD utječe na tako širok raspon uvjeta.
Popis uobičajenih kanabinoida
U nastavku se nalazi popis najčešćih kanabinoidnih molekula koje se nalaze u kanabisu i neki od učinaka za koje se vjeruje da ih posjeduju.
- Kanabidiol (CBD) – drugi najčešći kanabinoid proizveden od strane biljke kanabisa koji nije psihotropan (ne dobiva vas visok).
- Delta (9) -tetrahidrokanabinol (THC) – primarni psihoaktivni spoj u marihuani koji korisnicima daje osjećaj euforije.
- Smatra se da kanabikromen (CBC) – treći najčešći kanabinoid, također ne-psihoaktivan, ima protuupalne, anti-depresivne i anti-gljivične učinke.
- Cannabinol (CBN) – vjeruje se da djeluje kao stimulans apetita, antibiotik, anti-asthmatic, bol reliever i sedative.
- Kanabigerol (CBG) – Nepsihoaktivan i koristi se kao antibiotik, antidepresiv i sredstvo protiv bolova.
- Tetrahidrokanabivarin (THCv) – manje psihoaktivan od THC i poznato je da ima neuroprotektivna svojstva.
- Cannabidivarin (CBDv) – Slično kao i CBD.
- Delta (8) THC – slično delti (9) – THC, manje psihoaktivan i može imati neuroprotektivna i anti-anksiozna svojstva.
- THCa i CBDa – Spojevi koji se nalaze u sirovom kanabisu koji nisu psihotropni i koriste se za protuupalna i antioksidativna svojstva.